Praćenje TIR-a (Time in Range), vremena provedenog u ciljnom rasponu vrijednosti glukoze, revolucionariziralo je živote oboljelih od dijabetesa, koji zahvaljujući modernoj tehnologiji sami mogu utjecati na kontrolu glukoze i uspješnost ishoda liječenja

Život s kroničnim bolestima u prošlosti i danas razlikuje se u velikoj mjeri, i to ponajviše zahvaljujući inovacijama u tehnologiji. Zbog modernih tehnoloških rješenja, dijabetes je, iako kronična, dijagnoza s kojom se danas, uz redovitu kontrolu i učinkovito liječenje, oboljeli mogu živjeti jednako kvalitetno kao i osobe bez ove dijagnoze. 

Donedavno je uobičajen način samokontrole, odnosno svakodnevnog praćenja razine glukoze, bio ograničen isključivo na ubode u jagodice prstiju i mjerenje trakicama. Međutim, na taj se način dobiva samo trenutačna vrijednost glukoze, odnosno mali dio informacija koje su oboljelim osobama potrebne za učinkovitu kontrolu dijabetesa.

Zahvaljujući novim tehnologijama i sve većom dostupnošću uređaja za kontinuirano praćenje glukoze, poput FreeStyle Libre sustava, osobe oboljele od šećerne bolesti imaju na raspolaganju vrijednosti glukoze u bilo kojem trenutku, ali i uvid u brzinu i smjer njezinog kretanja tijekom dana te vrijeme provedeno u ciljnom rasponu. Ti su vrijedni podaci dostupni jednostavnim i bezbolnim skeniranjem senzora u jednoj sekundi, a oboljelima omogućavaju lakše donošenje informiranih odluka, odnosno usklađivanje inzulinske terapije sa svakodnevnim aktivnostima i prehranom, te veću ulogu oboljelih osoba u kontroli bolesti i utjecaju na ishode liječenja. 

Dolaskom uređaja za kontinuirano mjerenje glukoze na hrvatsko tržište i posebice njihovim uvrštavanjem na listu medicinskih pomagala HZZO-a za određene skupine oboljelih osoba, sve se više spominje važnost vremena provedenog u ciljnom rasponu. TIR nam zapravo govori koliko smo uspješni u održavanju glukoze u propisanim vrijednostima, a može se prikazati kao postotak ili prosječni broj sati i minuta provedenih unutar, ispod i iznad propisanih vrijednosti.

Konsenzusom međunarodne skupine liječnika, istraživača, stručnjaka za tehnologiju kontinuiranog mjerenja glukoze i skrb o oboljelima te osoba s dijabetesom, izdane su preporuke da je za uspješnu regulaciju šećerne bolesti potrebno održavati razinu glukoze od 3,9 – 10,0 mmol/L za osobe s dijabetesom tipa 1 i dijabetesom tipa 2, i 3,5 – 7,8 mmol/L tijekom trudnoće1 .

Sustavi za kontinuirano praćenje glukoze, među kojima je u Hrvatskoj najzastupljeniji upravo FreeStyle Libre, uvelike proširuju mogućnosti jednostavne, bezbolne, i najvažnije, učinkovite kontrole razine glukoze tijekom dana, bilježenje očitanih vrijednosti tijekom vremena te praćenje vremena provedenog u ciljnom rasponu.

FreeStyle Libre, kao prvi takav sustav koji je postao dostupan na hrvatskom tržištu za sve oboljele od dijabetesa, predstavlja jedinstvenu tehnologiju koja omogućava potpuni uvid u jedan „tipičan“ dan oboljele osobe, otkrivajući potencijalno problematične dijelove dana, ali i bolje razumijevanje načina na koji tijelo reagira unošenjem pojedine hrane, vježbanjem i primjenom lijekova.

Automatsko prikupljanje i obrada velikog broj podataka generira jedinstveni profil vrijednosti glukoze (AGP – Ambulatory Glucose Profile) oboljele osobe, koji kroz pojednostavljeni grafički prikaz vizualizira prikupljene podatke tijekom 14 dana. Izvješće s profilom vrijednosti glukoze (AGP) iz FreeStyle Libre sustava, jedino je u potpunosti usklađeno s međunarodnim smjernicama te podupire promjene načina života potrebne za poboljšanje kontrole bolesti i ishoda liječenja. 

Kao potvrda da je svaki porast vremena provedenog unutar ciljnog raspona povezan sa značajnim prednostima na ishode liječenja za osobe s dijabetesom tipa 1 ili tipa 2, dokazuje i nedavna objava novih indikacija HZZO-a. U njima je navedeno kako se evaluacija ishoda primjene FreeStyle Libre sustava provodi najmanje jednom u prva tri mjeseca, a potom nakon šest i 12 mjeseci od početka korištenja, dok se kasnije kontrola svodi na tek jednom godišnje.

Osiguranik može ostvariti pravo na nastavak propisivanja tek ako je unutar 6 mjeseci od početka korištenja postigao porast vremena provedenog u ciljnom rasponu (TIR-a) za 5% i/ili smanjenje vremena ispod ciljanog 1 Battelino T, Danne T, Bergenstal RM, et al. Clinical targets for continuous glucose monitoring data interpretation: recommendations from the international consensus on time in range. Diabetes Care. 2019;42(8):1593-1603. raspona (TBR-a) za 1 posto. Dodatno, osiguranici koji koriste senzore putem HZZO-a, moraju dokazati kako je bolesnik provodio najmanje 8 skeniranja dnevno. 

Potpuni uvid u vrijednosti glukoze, pomoću uređaja za kontinuirano praćenje, pokazalo se učinkovitije u kontroli dijabetesa od, dosad, uobičajenog mjerenja vrijednosti glikoziliranog hemoglobina (HbA1c) koji se dugo vremena koristio kao glavni pokazatelj procjene uspješnosti kontrole šećerne bolesti i rizika od razvoja kroničnih komplikacija. Iako važan, glikolizirani hemoglobin (HbA1c) pokazuje isključivo prosječne vrijednosti glukoze u posljednja 2 do 3 mjeseca, odnosno ne daje uvid kako vrijednosti glukoze padaju i rastu tijekom dana, a upravo te dnevne i višednevne oscilacije mogu dovesti do pojave hipoglikemija ili hiperglikemija povezanih s nizom drugih zdravstvenih komplikacija, poput bolesti krvnih žila.

Različite osobe koje imaju istu vrijednost glikoliziranog hemoglobina (HbA1c) mogu imati totalno različito vrijeme koje su proveli u ciljnom rasponu. Upravo nam TIR pokazuje te razlike na način koji nije vidljiv iz vrijednosti glikoliziranog hemoglobina (HbA1c) jer njime dobivamo samo ukupni prosjek. To je izrazito važno zato što su upravo velike i česte varijabilnosti, odnosno skokovi glukoze, ono što dovodi do posljedica uzrokovanih dijabetesom.

Jednostavno očitavanje senzora povećava broj očitanja tijekom dana, a pozitivan učinak korištenja sustava za kontinuirano praćenje glukoze na smanjivanje vrijednosti glikoziliranog hemoglobina (HbA1c), učestalost i duljinu hipoglikemija te povećanje vremena provedenog unutar ciljnog raspona, dokazan je mnoštvom provedenih istraživanja, čime se može ublažiti, odgoditi ili čak u potpunosti spriječiti pojava većine komplikacija povezanih s dijabetesom. Iako se radi o dijagnozi koja oboljele osobe prati kroz čitav život, redovita samokontrola i pridržavanje uputa liječnika omogućuje im jednako dug život kao i kod osoba koje nemaju dijabetes