Kako se pripremiti za kontrolu kod dijabetologa? 

Maja Čavlović, dr.med. specijalist internist, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije KB Merkur, Sveučilišnoj klinici za dijabetes,endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac

Šećerna bolest (diabetes mellitus) je kronična bolest i predstavlja skupinu metaboličkih poremećaja obilježenih hiperglikemijom, koja nastaje zbog poremećaja u izlučivanju i/ili djelovanju inzulina, a klinički se pojavljuje u 4 osnovna tipa (tip1, tip 2, gestacijski dijabetes, te specifični tipovi šećerne bolesti kao što su genetski defekti u lučenju ili djelovanju inzulina, endokrinopatije, bolesti gušterače, dijabetes uzrokovan lijekovima ili toksinima), koji se razlikuju po mehanizmu nastanka, terapijskom pristupu i prognozi.

Šećerna bolest tipa 1 uzrokovana je autoimunim uništenjem beta stanica Langerhansenovih otočića gušterače, koje je vjerojatno potaknuto okolišnim čimbenicima u genetski osjetljivih osoba. Razaranje stanica napreduje postupno ispod praga kliničke pojavnosti, sve dok se masa beta stanica toliko ne smanji da razine inzulina postaju nedovoljne za kontrolu razine glukoze u krvi. Rezultat toga je potreba za nadomjesnom terapijom inzulinom, a za pravilno liječenje je bitna motiviranost i edukacija bolesnika o bolesti uz redovite kontrole nadležnog liječnika kako bi se spriječio razvoj komplikacija.

Pregled dijabetologa je subspecijalistički pregled i sastoji se od anamneze, fizikalnog pregleda po svim sustavima, te određenih laboratorijskih pretraga.

Svrha prvog pregleda je postaviti dijagnozu, a ako je bolest poznata od ranije evaluirati metaboličku regulaciju i dosadašnju terapiju, provjeriti postoje li kronične komplikacije i u kojoj su mjeri one razvijene, te postoje li istovremeno i druge bolesti koje mogu bitno utjecati na stanje organizma i terapijski izbor. Na temelju anamneze i fizikalnog pregleda, te uvida u dostupnu dokumentaciju i laboratorijske nalaze donosi se novi terapijski plan uz informacije bolesniku o stanju njegove bolesti i prognozi, te dogovaraju kratkoročni i dugoročni ciljevi kontrole.

Za dijabetološki pregled nije potrebna posebna priprema, ali kako su uz pregled najčešće potrebne i laboratorijske pretrage, savjetuje se pri dolasku na pregled biti natašte. U današnjoj situaciji u zdravstvenim ustanovama (velik broj bolesnika, manjak medicinskog osoblja, te duge liste čekanja) vrijeme koje provedete „licem u lice“ sa svojim dijabetologom često je ograničeno. Stoga je dobra priprema ključna kako bi izbjegli tjeskobu i nelagodu, te „izvukli“ najviše iz planirane kontrole.

Pripremite pitanja Vjerovali ili ne, liječnici vole kad dođete s pripremljenim pitanjima ili eventualnim poteškoćama s kojima ste se susreli od prethodne kontrole, jer to znači da se ste aktivno uključeni u kontrolu svoje bolesti, te nam pomaže u rješavanju Vaših problema. Pokušajte biti što jasniji i jednostavniji. Nemojte se bojati postaviti pitanja o novim lijekovima o kojima ste možda čuli ili o tome što vaš dijabetolog misli o vašoj glukoregulaciji. Također predložite ukoliko mislite da biste trebali sastanak s psihologom i/ili nutricionistom, odnosno sestrom zaduženom za edukaciju.

Što obavezno ponijeti na kontrolu:

-glukometar i/ili dnevnik samokontrole

-čitač za senzor ukoliko imate senzor

-popis lijekova koje uzimate (uključujući i dodatke prehrani, vitamine i sl.)

-dokumentaciju o bilo kakvom medicinskom događaju koji se dogodio od zadnje kontrole (otpusna pisma, pregledi specijalista, pregledi u hitnoj službi, hipoglikemije koje su zahtijevale pomoć druge osobe…)

-iskrenost

Nije loše ponijeti:

-olovku i papir ili pametni telefon/tablet da zapišete nove informacije

-člana obitelji ili prijatelja, posebno ako ste novodijagnosticirani. Nije loše imati uz sebe još jedan par ušiju. -vodu i nešto za pojesti (nikada ne znate što se može dogoditi i koliko ćete čekati)

Ukoliko koristite FreeStyle Libre senzor važno je ponijeti FreeStyle Libre čitač kako bi tijekom kontrole mogli zajedno s liječnikom pomoću FreeStyle Libre softvera analizirati ključne podatke. Ako istovremeno vodite i dnevnik samokontrole, ponesite ga sa sobom. Zabilježite sva pitanja o kojima biste željeli razgovarati s liječnikom da ih tom prigodom ne zaboravite postaviti. FreeStyle Libre sustav ima opciju preuzimanja softvera s nizom izvješća, koja koriste liječniku, ali i Vi pomoću softvera možete samostalno pratiti Vaš napredak.

Tijekom kontrole prati se grafikon ambulantnog glukoznog profila (AGP) koji omogućava vizualni prikaz kretanja razina glukoze u određenom vremenskom razdoblju. Radi se o podacima prikupljenim sa FreeStyle Libre senzora tijekom nekoliko dana ili tjedana, (najmanje tijekom 5 dana), koji su grafički prikazani unutar jedinstvene 24-satne krivulje koja predstavlja „tipičan dan“.

Ovako prikazani podaci omogućavaju lako uočavanje obrazaca i glukokovarijabilnosti koje mogu biti uobičajene za pojedino doba dana, te predstavljaju vrlo koristan alat za donošenje odluka o Vašem liječenju i upravljanju šećernom bolešću. Prvo izvješće koje prikazuje softver je „Snapshot“ izvješće koje prikazuje postotke vremena u kojem su očitanja sa senzora bila iznad, ispod ili unutar ciljnog raspona u određenom vremenskom razdoblju, broj i trajanje epizoda hipoglikemije, prosječan dnevni broj očitanja senzora, te eA1c, koji se izračunava putem formule i predstavlja procijenjenu vrijednost za glikirani hemoglobin (HbA1c).

U izvješću „Glucose Patterns Insights“ vidljivi su obrasci kretanja glukoze. U tom izvješću nalazi se i tablica s procjenom rizika hipoglikemije na temelju Vaših podataka (tzv. semafor tablica).

Korisna su i druga izvješća, primjerice „Mealtime Paterns“, koje prikazuje podatke o glukozi, ugljikohidratima i inzulinu za tipične obroke, a često tijekom kontrole analiziramo i dnevno izvješće „Daily Log“, koje prikazuje detaljne podatke o kretanju glukoze po danima, a mogu se vidjeti i podaci o mjerenjima iz krvi.

Temeljem ovih izvješća s liječnikom možete razgovarati o slijedećem: Koliko Vaših očitanja je bilo u skladu s postavljenim ciljnim vrijednostima glukoze?

Postoji li određeno doba dana u kojem je pojava hipoglikemije češća i što trebate učiniti kako biste to izbjegli?

Koliko je stabilna razina Vaše glukoze tijekom dana, te u kojoj mjeri očitanja Vaše glukoze variraju, dan za danom i što to znači?

Zapišite kratkoročne i dugoročne ciljeve kontrole glikemije koje ste dogovorili s liječnikom, te ih stavite kod kuće na vidljivo mjesto.

Nemojte biti razočarani ukoliko Vaši rezultati nisu unutar ciljnih vrijednosti, jer je dijabetološka kontrola prilika da u dogovoru s dijabetologom pokušate vidjeti što možete učiniti kako bi se u budućnosti približili cilju, a pristup jasnim informacijama Vam pomaže u donošenju informiranih odluka u svakodnevnom životu i ima pozitivan utjecaj na ishode upravljanja Vašom šećernom bolešću. I zapamtite –život s dijabetesom nije sprint nego maraton.

Literatura: 1.American Diabetes Association. Standards of Medical Care in Diabetes-2020. Diabetes Care. Jan 2020; 43(1):S1-S212. 2.Nathan DM, Kuenen J, Borg R, et al. Translating the HbA1c assay into estimated average glucose values. Diabetes Care. 2008;31:1473-1478. 3.Bailey et al. The Performance and Usability of a Factory-Calibrated Flash Glucose Monitoring System. Diabetes Technology & Therapeutics. Nov 2015; 17 (11). 4.NICE (2015). Type 1 diabetes in adults: diagnosis and management (NG17). NICE, London. Dostupno na: www.nice.org.uk/guidance/ng17

FreeStyle, Libre i povezane trgovačke marke su zaštitni znaci društva Abbott Diabetes Care Inc. u skladu sa zakonodavstvima različitih država. © 2020 Abbott. ADC-19611 v 1.0. Abbott Laboratories d.o.o., Koranska 2, Zagreb.