Važnost održavanja lokomotornog sustava za kontrolu šećerne bolesti kroz tjelesno vježbanje po godišnjim dobima

Rezultat redovite tjelesne aktivnosti je visoka razina mišićnih sposobnosti, odnosno snage, jakosti i izdržljivosti, važnih za normalan metabolizam tvari i hormona, osobito za osjetljivost aktivne mišićne mase na inzulin. (Sato i sur., 2003; Colberg i sur., 2016). Za osobu oboljelu od šećerne bolesti cilj je završiti vježbanje i razdoblje oporavka uz minimalne promjene razina glukoze u krvi. (Farrel, 2003).

Relevantna dijabetološka društva preporučuju bavljenje aerobnom tjelesnom aktivnošću (poput hodanja, vožnje bicikla ili plivanja) umjerenog intenziteta 150 minuta tjedno (30 minuta tijekom 5 dana u tjednu, odnosno tjelesnom aktivnošću visokog intenziteta 75 minuta tjedno, uz važnu napomenu da osoba ne bude bez aktivnosti dva uzastopna dana. Vježbe snage i otpora, koje uključuju velike mišićne skupine preporučuju se zbog povoljnog utjecaja na mišićnu snagu, sastav tijela i koštanu mineralnu gustoću a provoditi ih je potrebno 2 – 3 dana u tjednu. Važne su i vježbe ravnoteže i fleksibilnosti koje nemaju izravan učinak na kontrolu šećera u krvi, ali smanjuju rizik od pada i održavaju pokretljivost zglobova. Preporuka je provoditi ih 2 – 3 dana u tjednu. (Abate i sur., 2010).

Osoba sa šećernom bolesti može dosegnuti izvanredne razine tjelesnog postignuća, a i impresivni su primjeri sportaša oboljelih od dijabetesa. Primjerice, višestrukom osvajaču zlatne olimpijske medalje u veslanju, Sir Stevenu Redgraveu, dijabetes je dijagnosticiran otprilike dvije godine prije Olimpijskih igara u Sydneyju, 2000. godine, zatim, Garyju Hallu, osvajaču zlatne olimpijske medalje u plivanju.  I domaćem vaterpolskom reprezentativcu, Ivanu Marceliću, dijabetes je dijagnosticiran s deset godina, no bolest ga nije spriječila u ostvarenju sportskih snova i postizanju sjajnih rezultata.

Naposljetku, ciljevi trojne terapije šećerne bolesti, koja uključuje lijekove, prehranu i tjelesnu aktivnost, postavljaju se individualno, uzimajući u obzir bolesnikovu dob, komorbiditete i  komplikacije bolesti te njegove želje i mogućnosti sukladno kojima se tjelesna aktivnost može planirati i provoditi prema godišnjim dobima koja uvelike utječu  na ljudsko raspoloženje. Posebice zbog čovjekove potrebe za sunčevom svjetlosti i toplinom te svježim zrakom...Međutim, ponekad je praćenje utjecaja vježbanja i godišnjih doba  na glukoregulaciju izazovno s obzirom na različite temperature zraka, vlažnost zraka,  nadmorske visine i sl.

Neke od poželjnih proljetno – jesenskih aktivnosti koje povoljno utječu na zdravlje su: nordijsko hodanje, rolanje, pješačenje umjereni i brzi hod) vožnja bicikla, lagano trčanje, badminton, pilates ili joga u prirodi, calisthenics, umjereni do teži vrtlarski poslovi.

Zimske aktivnosti su primjerice, alpsko skijanje, klizanje, skijaško trčanje, snowboarding, u zatvorenom prostoru dizanje utega, teretana, pilates, gimnastika u gimnastičkoj dvorani, vježbe na sobnom cikloergometru laganog do umjerenog napora, teži kućanski poslovi poput premještanja namještaja ili nošenja teških predmeta.

Ljetne aktivnosti mogu biti ples, plivanje, odbojka na pijesku, aqua aerobic, nogomet na pijesku, ekipni sportovi poput košarke, nogometa, tenisa.

V.(21): „Za svako godišnje doba imam lepezu tjelesnih aktivnosti, a novim sportovima izlazim iz zone komfora i bolje kontroliram svoju bolest“

“Osoba sa šećernom bolesti i aktivni sportaš sam postao u razmaku od samo mjesec dana. Naime, mjesec dana nakon što sam kao sedmogodišnjak počeo trenirati nogomet, ustanovljen mi je dijabetes tipa 1. Kroz djetinjstvo, adolescenciju i kasnije sazrijevanje do 21-godišnjeg studenta kineziologije, skupio sam preko 14 godina života s dijabetesom. Svaki dan toga razdoblja je bio prožet istraživanjem samoga sebe, pa tako i vanjskih čimbenika koji utječu na kontroliranje šećerne bolesti. Dolaskom zimskih dana spontano se javlja želja za kaloričnijom hranom, što je opravdano jer kroz povijest znamo da su se naši predci tako štitili od hladnoće. Stoga, tjelesna aktivnost preko zime ne smije biti zanemarena, a u današnje vrijeme sadržaja ne manjka. Teretane su sveprisutne, dvoranski nogomet poseban zamah dobiva tijekom zime, ali osobno bih istaknuo sport s kojim sam se relativno nedavno bolje upoznao. Riječ je o skijanju koji je super rekreativan sport za društvo, iako je individualan. Kontrola šećerne bolesti na skijanju nije toliko zahtjevna jer sam se uvjerio da usprkos cjelodnevnom aktivnom skijanju razine šećera u krvi bilježi tek blagi pad. Proljeće donosi veće temperature, pa bih u tom razdoblju sugerirao bicikl kao odlično prijevozno sredstvo. Budući da je to aerobna aktivnost, potrošnja glukoze je ipak veća od, primjerice, skijanja. Za duge vožnje biciklom, kao i uvijek, preporučujem da osoba s dijabetesom uz sebe uvijek ima neke jednostavne ugljikohidrate te da se razina glukoze učestalije provjerava.

U najtoplijim danima u godini, prirodno više vremena provodimo vani. Možda je manje poznato, ali izlaganje suncu umanjuje stres koji može utjecati na kontrolu šećera u krvi. Moj osobni izbor preko ljeta je stolni tenis na otvorenom, ponekad tenis i košarka na betonskim igralištima. Naravno, uz nogomet koji je u kod mene prisutan u svim mogućim oblicima tijekom cijele godine. Subjektivan osjećaj mi kaže da mi je preko ljeta osjećaj  gladi manji, ali i da mi prehrana obiluje sezonskom voću koje je, naravno, zdravo, ali ima visoku koncentraciju fruktoze pa ipak treba biti na oprezu.

U jesen, prijelaznom razdoblju između ljeta i zime, uklopim šetnje šumom,  planinarenje ili duža trčanja kroz susjedstvo...Temperatura i vlažnost zraka tada su manje pa je ugodnije odraditi trening. Dijabetes kontroliram sustavom za kontinuirano praćenje glukoze u krvi prije, a posebice tijekom i nakon odrađenih treninga, upravo kako bih bio sigurniji da radim sve ispravno, a možda i  doznam nešto novo iz pregleda o smjeru kretanja glukoze tijekom 24 sata.  Svakim novim sportom ili tjelesnom aktivnošću, mi kao osobe sa šećernom bolesti, izlazimo iz zone komfora i otkrivajući nove stvari o samome sebi napredujemo i jednako tako više kontroliramo svoju bolest.“

M.Z.(32): „Sport mi je prioritetna tehniku koja mi pomaže u regulaciji šećerne bolesti

“Sportski život je jedan od načina terapije u liječenju od šećerne bolesti. Sport sam u svojoj glavi odredio kao prioritetnu tehniku koja mi pomaže u regulaciji šećerne bolesti i održavanju tzv. „normalnog načina života“. Tjelesnu aktivnost provodim najčešće kada za to imam vremena zbog posla, kada sam zdrav i kada moje tijelo dozvoljava jači ritam jer na taj način mogu postići bolju formu i ostvariti bolje rezultate. Za aktivnosti u regulaciji dijabetesa sam odabrao hodanje i trčanje na pokretnoj traci u vlastitom prostoru te vježbe snage, a općenito volim raditi vježbe koje uključuju sve mišiće tijela te ih onda prilagoditi kroz sva godišnja doba. Uglavnom, vježbam u unutarnjim prostorima jer mi to štedi vrijeme, a i uz trening mogu uživati u gledanju filmova, vijesti, glazbi i sl.

Zna se dogoditi da ljeti plivam i u bazenu, a smatram kako je za vježbanje potrebna samo motivacija. Nisu potrebna velika financijska sredstva niti profesionalna oprema. Vježbati se može i u parku, praktički bilo gdje. S mijenjanjem godišnjih doba, i kod mene su vidljivi različiti načini vježbanja. Najviše volim ljeto i jesen, jer se tada najbolje osjećam i imam najviše vremena, a to me doba i najviše motivira budući da u ljeto slavim rođendan te počinje nova školska godina za djecu. Sve to u meni budi sjećanja na djetinjstvo, razdoblje u kojemu sam bio aktivan, mlad, pustolovan, sve ono što mi sada treba kada je u pitanju dijabetes i vježbanje. Kao što sam spomenuo, u regulaciji dijabetesa, izrazito mi pomaže hodanje i trčanje na traci te vježbe snage.

Kod trčanja se moje tijelo brzo zagrijava što dovodi do trošenja kalorija, ubrzanog rada srca i  prekomjernog znojenja. To mi pruža osjećaj opuštenosti, sreće i zadovoljstva. Moje tijelo prepoznaje rezultat aktivnosti kad se nakon 45 minuta i prijeđenih 7 kilometara razina glukoze tijelu spusti u granice normale. Također sam shvatio da kroz trčanje reguliram i tjelesnu masu, održavajući ju već nekoliko godina u prosjeku. Vježbe snage koriste mi nakon trčanja kako bih ojačao mišiće u ekstremitetima i na trbuhu te istopio i pretvorio masne štetne stanice u mišiće i na taj način povećao postotak zdravih stanica u odnosu na nezdrave. U borbi protiv dijabetesa,  opasne autoimune bolesti i u sprječavanju nastanka s njom povezanih komplikacija, prihvatljivi su mi svi oblici aktivnosti kako bih produljio i olakšao svoj život. Ljudsko tijelo ne prepoznaje granice izdržljivosti a to su pokazali mnogi sportski primjeri gdje su ključ uspjeha bili jedino motiviranost i želja za vrhunskim rezultatima. Osobe oboljele od šećerne bolesti svakodnevno u samo 30 minuta postižu vrhunske rezultate iako to nisu niti svjesne. U budućnosti imam želju otkriti dvije nove aktivnosti - iako su mi zasad još uvijek nepoznanica, iskreno vjerujem da ću i ja početi skijati te sjesti i provozati se u formuli.”

REFERENCE:

^{1. Babić, Z. – Pintarić, H. – Mišigoj – Duraković, M. – Miličić, D. (2018). Sportska kardiologija.}

^{Medicinska naklada.}

^{--Abate M, Schiavone C, Peltti P, i sur. Limited joint mobility in diabetes and aging: recent advances in pathogenesis and therapy. Int J Immunopathol Pharmacol 2021;23;997-1003}

^{-Anton SD, Karabetian C, Naugle K, i sur. Obesity and diabetes as accelerators of functional decline: can lifestyle interventions maintain functional status in high risk older adults) Exp Gerontol 2013;48:888-897}

^{-Colberg SR, Sigal RJ. Yardley JE, i sur. Physical Activity/Exercise and Diabetes: A Position Statement of the American Diabetes Association. Diabetes Care 2016;39(11):2065-2079.}

^{-Sato Y, Nagasaki M, Nakai N, i sur. Physical Exercise Improves Glucose metabolism in lifestyle-related diseases. Experimental Biology and Medicine 2003;228:1208-1212.}

^{2. Cigrovski Berković, M., Ružić, L. (2018). Šećerna bolest i tjelesno vježbanje od A do Ž. Zagreb. Znanje d.o.o.}

^{3. Farrell, P.A. (2003). Diabetes, exercise and competitive sports. Sports Science Exchange. Volume 16. https://www.gssiweb.org/sports-science-exchange/article/sse-90-diabetes-exercise-and-competitive-sports}

^{4. Guyton, A.C., Hall, J. (2017). Medicinska fiziologija – udžbenik. Zagreb. Medicinska naklada.}

^{5. Milanović, D. (2010). Teorija i metodika treninga. Primijenjena kineziologija u sportu. Stega tisak d.o.o.}

^{6. Mišigoj – Durakovi, M. i suradnici (2018). Tjelesno vježbanje i zdravlje. Zagreb. Znanje d.o.o.}

^{7. Platzer, W. (2003). Priručni anatomski atlas u tri sveska. Zagreb. Medicinska naklada.}

© 2022 Abbott. ADC-55192 v 1.0. Abbott Laboratories d.o.o., Koranska 2, Zagreb.